Skoči na glavni sadržaj

Metapodaci

Sažetak

Metapodaci su ključni za otkrivanje i diseminaciju objavljenih rezultata. Kako bi osigurali da će njihov sadržaj indeksirati tražilice, agregatori i drugi servisi te da će doći do ciljane publike, izdavači i pružatelji usluga trebali bi slijediti skup standarda i smjernica kojima se određuju način strukturiranja, upravljanja i distribucije metapodataka.

Tekst

U kontekstu znanstvenog izdavaštva u otvorenom pristupu, metapodaci su digitalni podaci koji opisuju objavljene rezultate (članke, knjige, časopise itd.). Metapodaci su obično strukturirani prema modelu metapodataka koji se oslanja na standard metapodataka. Time se osigurava da su pružene informacije značajne i za ljude i za strojeve i dovoljne za nedvosmislenu identifikaciju objavljenih rezultata (Avanço, 2023a; 2023b).

Najčešći metapodaci za objavljene rezultate uključuju:

  • Naslov(e) (članaka/priloga i izvorne publikacije).
  • Puna imena i institucijske pripadnosti autora.
  • Sažetke.
  • Ključne riječi (kontrolirane ili slobodni tekst).
  • Naziv izdavača.
  • Datum objavljivanja.
  • Međunarodne standardne brojeve (ISSN, eISSN, ISBN, ISMN itd.)
  • Trajne identifikatore za publikacije (DOI), autore i suradnike (ORCID), institucijsku pripadnost autora (ROR), organizacije koje osiguravaju financiranje (ROR), kao i druge relevantne trajne identifikatore.
     


Metapodaci također mogu uključivati uloge autora (npr. u skladu s CRediT taksonomijom), informacije o financiranju (npr. ime financijera i identifikator sredstava potpore), informacije o autorskom pravu i licenciranju, izjave o sukobu interesa i bibliografske reference. U slučaju članaka u časopisima ili poglavlja u knjigama, metapodaci mogu uključivati informacije o godištu ili sveščiću i paginaciji.

Standardni brojevi i trajni identifikatori (Persistent Identifier, PID) za publikacije posebno su korisni u identifikaciji objavljenih rezultata jer su registrirani u nadziranim registrima, zajedno s drugim metapodacima koji opisuju publikaciju. Zahvaljujući tome moguće je dohvatiti druge relevantne metapodatke na temelju standardnih brojeva ili trajnih identifikatora. Na primjer, ako je DOI poznat, bit će moguće preuzeti podatak o vrsti publikacije, njezin naslov, izdavača i datum objavljivanja, ISSN i naslov časopisa, ako se radi o članku u časopisu itd.

Prilikom prikazivanja metapodataka na mrežnim platformama za objavljivanje, izdavači bi trebali olakšati korisnicima pronalaženje relevantnih informacija o određenom objavljenom rezultatu (npr. članku u časopisu) na jednoj stranici, bez potrebe da ih traže drugdje. Da bi se to postiglo, slijedeći preporuke općih tražilica, kao što su Googleove preporuke, svaka objavljena jedinica (članak, poglavlje, knjiga itd.) trebala bi imati namjensku odredišnu stranicu (s jedinstvenim URL-om) koja prikazuje gore navedene metapodatke i poveznicu do cjelovitog teksta. 

Uz stavljanje na raspolaganje ovih informacijama ljudskim korisnicima, izdavači bi trebali osigurati da one budu dostupne i raznim tražilicama i agregatorima, što može povećati vidljivost i upotrebu objavljenog sadržaja. Tražilice i agregatori zahtijevaju da metapodaci budu dostupni u određenom formatu (npr. XML, JSON, HTML, CSV) putem odgovarajućeg protokola za razmjenu metapodataka (Open Access Initiative Protocol for Metadata Harvesting – OAI-PMH, REST API, HTTPS itd.). Nadalje, strojno čitljivi metapodaci također su relevantni za ljudske korisnike koji ih žele izvesti radi analize ili ih uvesti u alate za upravljanje referencama. Metapodaci bi također trebali biti uključeni u cjeloviti tekst u ljudski i strojno čitljivim formatima (npr. ugrađeni u PDF ili JATS XML).

Postavljanje strojno čitljivih metapodataka zahtijeva tehničku stručnost, ali, srećom, izdavači ne moraju raditi sve ispočetka jer su dostupna besplatna softverska rješenja otvorenog koda. Platforme poput Open Journal Systems ili Janeway dolaze s gotovim rješenjima za prikazivanje metapodataka na odredišnim stranicama za ljude i njihovo izlaganje strojevima u nekoliko formata. Za knjige sličan pristup implementira sustav upravljanja metapodacima otvorenog koda, kojeg razvija zajednica korisnika, Thoth Open Metadata.

Osim osiguravanja tehničkih zahtjeva za dijeljenje metapodataka, izdavači bi također trebali omogućiti neometan protok metapodataka objavljivanjem u javnoj domeni (npr. korištenjem licencije Creative Commons CC0 Public Domain Dedication). Na taj način omogućuju različitim agregatorima pobiranje i diseminaciju svojih metapodataka bez potrebe za traženjem dopuštenja ili rješavanjem kompliciranih problema licenciranja. Metapodaci u javnoj domeni igraju ključnu ulogu u izgradnji nekomercijalnih platformi za otkrivanje (npr. OpenAIRE Explore, GoTriple, OpenAlex) i citatnih indeksa (Peroni & Shotton, 2020). To je još jedan razlog zašto bi izdavači uvijek trebali pohranjivati potpune metapodatke o publikacijama, uključujući bibliografske reference, kod agencije za registraciju (npr. CrossRef, DataCite) u skladu s preporukama Inicijative za otvorene citate (Initiative for Open Citations - I4OC) i Inicijative za otvorene sažetke (Initiative for Open Abstracts (I4OA).


Povezani članci u Skupu alata


Povezane Smjernice i Materijali za obuku

Literatura


Preporuke za daljnje čitanje

 

Rječnik pojmova

Često postavljana pitanja  

Licencija

Ovaj dokument je objavljen pod Creative Commons Attribution 4.0 International License


Toolsuite glavni izbornik