Rječnik pojmova

Rječnik pojmova korištenih u Skupu alata i drugim materijalima projekta DIAMAS. 

Iako se točne definicije ovih pojmova mogu razlikovati ovisno o stajalištima, autori ovog skupa alata složili su se oko definicija na temelju svoje stručnosti i relevantnih dostupnih izvora, koji su prikazani uz svaki pojam gdje je to bilo prikladno.

Povratne informacije i razmišljanja o pojmovniku su dobrodošli i razmatrat će se tijekom redovnih ciklusa ažuriranja.

Autorsko pravo

Pravni režim kojim se jamči isključivo pravo stvarateljima izvornih djela, uključujući književne, umjetničke, glazbene i druge kreativne izraze, i omogućuju im da kontroliraju kako se njihova djela koriste i distribuiraju.

Format datoteke

Format datoteke standardni je način kodiranja informacija tako da se mogu pohraniti u računalnu datoteku. Određuje strukturu i vrstu podataka koje datoteka sadrži: kako se informacije organiziraju, kodiraju i predstavljaju. Zahvaljujući tome, podaci pohranjeni u datotekama mogu se dosljedno tumačiti, može im se pristupiti i mogu ih obrađivati softverske aplikacije.

Formati datoteka koji se široko koriste u kontekstu znanstvenog izdavaštva uključuju:

• PDF (Portable Document Format)
• EPUB (Electronic Publication)
• HTML (Hypertext Markup Language)
• XML JATS (Journal Article Tag Suite)
• DOCX (Microsoft Word Open XML Document)
• LaTeX (Document Preparation System)
• CSV (Comma-Separated Values)

Referencija: https://opendatahandbook.org/guide/en/appendices/file-formats/ 

Indeksiranje

Indeksiranje je postupak popisivanja znanstvenih publikacija prema znanstvenom području, vrsti publikacije, regiji itd. Ponekad se koriste nazivi bibliografsko ili citatno kazalo/indeks. Cilj indeksiranja časopisa je učiniti objavljene informacije široko dostupnim i lako pristupačnim. Uključivanje u indeks obično uključuje postupak procjene relevantnosti i kvalitete.

Interoperabilnost

Interoperabilnost je sposobnost različitih sustava, uređaja ili softvera da komuniciraju, razmjenjuju podatke, međudjeluju i rade zajedno glatko i učinkovito. To uključuje uspostavljanje zajedničkih standarda, protokola i sučelja kako bi se olakšala nesmetana komunikacija među sustavima.

Istraživački integritet

Istraživački integritet (Research integrity, RI) obuhvaća skup načela i praksi kojima se osigurava da istraživači svoj rad provode etički i metodološko strogo, potičući povjerenje i pouzdavanje u istraživački proces i njegove ishode. Ključni elementi uključuju iskrenost, strogost, transparentnost, odgovornost i poštovanje svih sudionika. Ova načela trebala bi voditi istraživače u svim fazama njihovog rada, od konceptualizacije do diseminacije. Pridržavanje istraživačkog integriteta je ključno za održavanje vjerodostojnosti i pouzdanosti znanstvenog znanja i poticanje odnosa povjerenja između istraživačke zajednice i društva. Različiti okviri i smjernice, kao što su Europski kodeks ponašanja za integritet istraživanja i institucionalni kodeksi ponašanja, pružaju smjernice i standarde za održavanje istraživačkog integriteta.

Reference/derivation: https://ukrio.org/research-integrity/

Jednakost, raznolikost, uključenost i pripadnost

Jednakost, raznolikost, uključivanje i pripadnost (Equity, Diversity, Inclusion and Belonging, EDIB) ili Raznolikost, jednakost i uključivanje (Diversity, Equity, and Inclusion, DEI) konceptualni je okvir koji tvrdi da promiče pošteno postupanje i puno sudjelovanje svih ljudi, posebno na radnom mjestu, uključujući populacije koje su povijesno bile nedovoljno zastupljene ili podložne diskriminaciji zbog svog porijekla, identiteta, invaliditeta itd.

Referencija: https://hr.wikipedia.org/wiki/Raznolikost,_jednakost_i_uklju%C4%8Divost

Metapodaci

Metapodaci pružaju informacije o podacima. Konkretno, to su strojno čitljivi podaci koji opisuju sadržaj, kontekst i strukturu i upravljanje izvorima tijekom vremena. U kontekstu znanstvenog izdavaštva, metapodaci su podaci koji opisuju objavljene rezultate (članke, knjige, časopisi itd.).

Metadatkovni standard

Metadatkovni standard je skup pravila i smjernica kojima se definiraju struktura i format metapodataka. Osigurava da su izvori dosljedno opisani i da su opisi razumljivi i upotrebljivi na različitim platformama.

Specifična implementacija metadatkovnog standarda prilagođenog određenom kontekstu ili načinu korištenja naziva se metadatkovna shema. Ona detaljno opisuje kako treba koristiti elemente definirane u standardu i često uključuje dodatna pravila i smjernice.

Široko korišteni protokoli za razmjenu metapodataka uključuju:

• Dublin Core
• MARC (Machine-Readable Cataloguing)
• MODS (Metadata Object Description Schema)
• TEI (Text Encoding Initiative)
• PREMIS (Preservation Metadata: Implementation Strategies)

Referencija: RDA Metadata Standards Catalogue: https://rdamsc.bath.ac.uk/

Metrički pokazatelji na razini članka

To su pokazatelji koji mjere i prate doseg i odjek objavljenih rezultata istraživanja putem online interakcija, brojenja stvari poput preuzimanja, dijeljenja, korištenja u različitim zemljama, spominjanja na društvenim mrežama itd. Mjerenja se vrše za pojedinačne rezultate istraživanja, a ne na primjer za čitav časopis.

Nedolično ponašanje u istraživanju

Znanstveno nedolično ponašanje odnosi se na kršenje standardnih kodeksa znanstvenog postupanja i etičkog ponašanja pri objavljivanju znanstvenih istraživanja. Ono predstavlja kršenje znanstvenog integriteta, obuhvaća kršenja znanstvene metode i istraživačke etike tijekom projektiranja, vođenja i izvještavanja o istraživanju. Primjeri nedoličnog znanstvenog ponašanja uključuju izmišljanje rezultata, krivotvorenje (manipuliranje istraživačkim materijalima ili podacima), plagijat (prisvajanje ideja ili riječi druge osobe bez odgovarajućeg priznanja autorstva), pogrešno predstavljanje podataka, propuštanje prijave ili adekvatnog upravljanja sukobom interesa te kršenje pravnih, etičkih i profesionalnih zahtjeva potrebnih u istraživanju. Motivacije za znanstveno nedolično ponašanje mogu uključivati karijerni pritisak, lakoću izmišljanja i novčanu dobit.

Referencija: https://ukrio.org/research-integrity/what-is-research-misconduct/ 

Odgovorno istraživanje

Odgovorno istraživanje (Responsible Research, RR) je pristup usmjeren na predviđanje i procjenu potencijalnih implikacija i društvenih očekivanja u pogledu istraživanja i inovacija, s ciljem da se potakne stvaranja inkluzivnih i održivih praksi. To podrazumijeva uključivanje društvenih dionika u procese suradnje tijekom cijelog životnog ciklusa istraživanja i inovacija, od postavljanja ciljeva do provedbe i evaluacije, kako bi se rezultati uskladili s društvenim vrijednostima i potrebama. Odgovorno istraživanje i inovacije obuhvaćaju različite dimenzije, poput upravljanja, etike, rodne ravnopravnosti, otvorenog pristupa, sudjelovanja građana i znanstvenog obrazovanja. Sveobuhvatni cilj odgovornog istraživanja i inovacija je osigurati da se istraživanje i inovacije provode etički, održivo i na društveno poželjan način, čime se promiče kreativnost i dobrobit za društvo u cjelini.

Referencija: https://tetrris.eu/what-is-responsible-research-and-innovation-rri/# 

Opća uredba o zaštiti podataka

Opća uredba o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation, GDPR) je Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti fizičkih osoba u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, a stavlja izvan snage Direktivu 95/46/EZ. Dio je paketa za zaštitu podataka donesenog u svibnju 2016. s ciljem da se Europa pripremi za digitalno doba. Ovom Uredbom utvrđuju se pravila o zaštiti fizičkih osoba u vezi s obradom osobnih podataka i pravila koja se odnose na slobodno kretanje osobnih podataka.

Referencija: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:32016R0679

Optimizacija za tražilice

Optimizacija za tražilice (Search engine optimisation, SEO) je praksa optimizacije (prilagođavanja) mrežnog sadržaja kako bi se pridržavao tehničkih zahtjeva tražilica s ciljem poboljšanja njegove vidljivosti i rangiranja na stranicama rezultata tražilica i povećanja web prometa.

Referencija: https://en.wikipedia.org/wiki/Search_engine_optimization

Otvorena Znanost

Otvorena znanost definirana je kao inkluzivni konstrukt koji kombinira različite pokrete i prakse čiji je cilj učiniti višejezično znanstveno znanje otvoreno dostupnim, pristupačnim i pogodnim za ponovnu upotrebu za sve; povećati znanstvenu suradnju i razmjenu informacija u korist znanosti i društva te otvoriti procese stvaranja znanstvenog znanja, vrednovanja i komunikacije društvenim dionicima izvan tradicionalne znanstvene zajednice. Obuhvaća sva znanstvena područja i aspekte znanstvene prakse, uključujući temeljne i primijenjene znanosti, prirodne, društvene i humanističke znanosti, a zasniva se na sljedećim ključnim temeljima: otvoreno znanstveno znanje, otvorena znanstvena infrastruktura, znanstvena komunikacija, otvoren angažman društvenih dionika i otvoreni dijalog s drugim sustavima znanja.

Referencija: https://www.unesco.org/en/open-science/about

Otvorene licencije

Pravni tekst koji nositelji autorskog prava mogu koristiti da bi javnosti dozvolili korištenje njihovih djela izvan onoga što je već dopušteno primjenjivim zakonom o autorskom pravu.

Politika o pristupačnosti

Formalna pravila koja određuje vaša organizacija kako bi udovoljila zahtjevima pristupačnosti: Smjernice za pristupačnost web sadržaja (The Web Content Accessibility Guidelines, WCAG) dio su niza smjernica za pristupačnost web stranica koje je objavila Inicijativa za pristupačnost web stranica (Web Accessibility Initiative, WAI) Konzorcija za World Wide Web (World Wide Web Consortium, W3C), glavne međunarodne organizacije za standarde za Internet.

Referencija: https://en.wikipedia.org/wiki/Web_Content_Accessibility_Guidelines

Preprinti

Preprinti se često definiraju kao potpuni i javni nacrti znanstvenih dokumenata, koji još nisu potvrđeni postupkom recenzije. Međutim, neki autori preprinata ne namjeravaju ih objaviti u recenziranoj publikaciji. Osim toga, preprint može biti veliki skup podataka s opisima, protokol, ocjenski rad ili njegov dio, prezentacija, izvješće o negativnim rezultatima, komentar, videozapis i još mnogo toga, što ne prolazi standardni postupak recenziranja. Preprinte također može recenzirati i zajednica, kombinacijom umjetne inteligencije s ljudskim stručnim recenzijama ili isključivo od recenzenata. Potrebno je riješiti nejasnoće i nesuglasice oko definicije preprinata kako bi se ponudili precizniji i manje zastrajeli pojmovi u tako inovativnom području. Glavna svrha preprinata je širenje rezultata istraživanja znanstvenoj zajednici, uspostavljanje vlasništva nad rezultatima i primanje povratnih informacija od stručne zajednice prije prijave rada časopisu. Preprinti, "koji nisu filtrirani prema njihovoj percipiranoj kvaliteti ili relevantnosti", mogu smanjiti natjecateljski pritisak nametnut istraživačima i smanjiti negativne posljedice filtriranja znanstvenih informacija.

Referencija: Stojanovski, J., Marušić, A. (2024). Preprints Are Here to Stay: Is That Good for Science?. In: Eaton, S.E. (eds) Second Handbook of Academic Integrity. Springer International Handbooks of Education. Springer, Cham. https://doi.org/10.1007/978-3-031-54144-5_145 

Pristupačnost

Dizajn proizvoda, uređaja, usluga, vozila ili okruženja koji je prikladan za to da ih koristite osobe s invaliditetom. Koncept pristupačnog dizajna i praksa pristupačnog razvoja osigurava i "izravan pristup" (tj. pristup bez asistencije) i "neizravni pristup" što znači kompatibilnost s osobinom pomoćnom tehnologijom (na primjer, čitačima zaslona računala).

Referencija: https://en.wikipedia.org/wiki/Accessibility

Protokol za razmjenu metapodataka

Protokol za razmjenu metapodataka je skup pravila i standarda koji reguliraju prijenos metapodataka između sustava, aplikacija ili usluga. Ovi protokoli olakšavaju dijeljenje, otkrivanje i upotrebu metapodataka te osiguravaju interoperabilnost i dosljedno tumačenje metapodataka u različitim sustavima i platformama.

Najčešće korišteni protokoli za razmjenu metapodataka:

1. OAI-PMH (Open Archives Initiative Protocol for Metadata Harvesting)
2. OAI-ORE (Open Archives Initiative Object Reuse and Exchange)
3. RESTful APIs (Representational State Transfer APIs)
4. SWORD (Simple Web-service Offering Repository Deposit)
5. SOAP (Simple Object Access Protocol)
6. SPARQL (SPARQL Protocol and RDF Query Language)
7. Z39.50

Rodna raznolikost

Pravična ili pravedna zastupljenost ljudi različitih rodova ili spolova. Najčešće se odnosi na pravedan omjer muškaraca i žena, ali uključuje i osobe drugih rodova ili spolova (npr. interseksualne, nebinarne, trans).

Referencija: https://en.wikipedia.org/wiki/Gender_diversity 

Slobodni softver i softver otvorenog koda

Slobodni softver otvorenog koda (Free and open-source software, FOSS) je softver dostupan pod licencijom koja daje pravo na korištenje, izmjenu i distribuciju softvera, modificiranog ili ne, besplatno za sve, za razliku od vlasničkog softvera, gdje se koriste restriktivne licencije, a izvorni kod nije dostupan korisnicima.

Referencija: https://en.wikipedia.org/wiki/Free_and_open-source_software 

Trajni identifikator

Trajni identifikator (Persistent identifier, PID) je dugotrajna referencija na digitalni objekt, osobu, organizaciju ili drugi entitet. Jedinstven je za entitet i ostaje stabilan tijekom vremena, tj. razrješava se čak i ako se lokacija entiteta promijeni.

Trajni identifikatori koji se široko koriste u znanstvenom izdavaštvu:

• DOI (Digital Object Identifier)
• Handle
• ARK (Archival Resource Key)
• URN (Uniform Resource Name)
• ISBN (International Standard Book Number)
• ISSN (International Standard Serial Number)
• ORCID (Open Researcher and Contributor ID)
• ROR (Research Organization Registry)
• ISNI (International Standard Name Identifier)

Referencija: https://pidservices.org/

Višejezičnost

U znanstvenom izdavaštvu, višejezičnost je prisutnost i upotreba više jezika za diseminaciju istraživanja umjesto oslanjanja na jedan jezik za znanstvenu komunikaciju. To može uključivati prevođenje pojedinačnih publikacija na više jezika, ali i postojanje izdavačkog ekosustava u kojem se objavljivanje odvija na različitim jezicima čak i kada objavljena djela nisu međusobni prijevodi (npr. jedan članak u časopisu može biti objavljen na finskom, drugi na poljskom, a treći na francuskom itd.).

Referencija: Inspired by the Helsinki Initiative (https://www.helsinki-initiative.org/hr) 

Toolsuite main menu