Prakse otvorene znanosti

/ sri, 07/03/2024 - 09:31

Sažetak

U trenutnom sustavu znanstvene komunikacije očekuje se da će izdavači dijamantnog otvorenog pristupa implementirati i promovirati otvorenu znanost. Oni trebaju biti upoznati s načelima otvorene znanosti, ugraditi ih u svoje politike i osigurati da su njihovi radni procesi usklađeni s najboljim praksama i standardima za olakšavanje i poticanje otvorene znanosti.

Tekst

Otvorena znanost danas ubrzano postaje uobičajeni način rada i komuniciranja znanstvenih sadržaja. Iako se u posljednje vrijeme veći naglasak stavlja na druge znanstvene rezultate (poput istraživačkih podataka) i komunikacijske kanale, relevantnost tradicionalnih publikacija (poput časopisa, knjiga ili konferencijskih zbornika) ostaje i važno je da se svi izdavači i pružatelji izdavačkih usluga prilagode novom okruženju i pronađu načine za otvoreno komuniciranje s drugim dionicima.

Politike otvorenog pristupa i otvorene znanosti

Za svakog izdavača koji objavljuje u dijamantnom otvorenom pristupu pristupu važno je da posjeduje temeljito razumijevanje onoga što je otvorena znanost i što ona podrazumijeva. Prema UNESCO-u (2021), to je "inkluzivni konstrukt koji kombinira različite pokrete i prakse čiji je cilj učiniti višejezično znanstveno znanje otvoreno dostupnim, pristupačnim i pogodnim za ponovnu upotrebu za sve; povećati znanstvenu suradnju i razmjenu informacija u korist znanosti i društva te otvoriti procese stvaranja znanstvenog znanja, vrednovanja i komunikacije društvenim dionicima izvan tradicionalne znanstvene zajednice". Izdavač mora razmišljati o različitim aspektima otvorene znanosti (ne samo otvorenog pristupa) koji su važni za njegove izdavačke aktivnosti i usluge, donositi odluke o neriješenim pitanjima i jasno komunicirati svoje politike. Pitanja na koja politike trebaju odgovoriti uključuju: prava autora i licenciranje, dijeljenje istraživačkih podataka i njihovu dostupnost, dijeljenje i objavljivanje istraživačkih protokola i metoda, otvoreni istraživački softver, otvorenu recenziju, preprinte, pohranjivanje u repozitorijima, objavljivanje i dijeljenje negativnih znanstvenih rezultata te poticaje i nagrade. Sva pravila trebaju biti javno dostupna na web-stranici izdavača.

Prilikom definiranja svojih politika o specifičnim pitanjima otvorene znanosti, izdavač koji objavljuje u dijamantnom otvorenom pristupu pristupu treba uzeti u obzir i biti svjestan politika drugih povezanih dionika: matične ustanove, nacionalnih i međunarodnih vladinih tijela ili organizacija za financiranje istraživanja te strukovnih udruga ili udruga vezanih uz neko znanstveno područje. Preporučuje se usklađivanje s politikama na višim razinama relevantnim za kontekst izdavača, posebno ako to pomaže njegovim autorima da ispune zahtjeve financijera i ustanova.

Autorsko pravo i licenciranje

Za razliku od tradicionalnog izdavaštva, gdje je prenošenje autorskog prava izdavačima bila uobičajena praksa, unutar okvira otvorene znanosti snažan je naglasak na tome da autori zadržavaju prava nad svojim intelektualnim rezultatima, i učine ih otvoreno dostupnima bez odgađanja i ponovnom upotrebljivima pod uvjetima otvorene licencije. I zadržavanje prava i korištenje otvorene licencije ne bi trebali samo osigurati sadržaj koji je slobodan za čitanje, već osigurati istinski otvoreni pristup i mogućnost ponovne upotrebe znanja za sve (Labastida i Juan i sur., 2023). Izdavači bi trebali pružiti jasne informacije svakom korisniku objavljenog sadržaja o uvjetima (ponovne) upotrebe, u ljudskom i strojno čitljivom obliku, na razini članka/poglavlja i na razini publikacije. Nadalje, izdavač koji objavljuje u dijamantnom otvorenom pristupu bi trebao pružiti jasne informacije o svojoj politici prema autorskom pravu i licenciranju. Izdavači časopisa bi te informacije trebali točno prikazati i u relevantnim registrima (kao što su DOAJ ili Sherpa Romeo) i redovito ih ažurirati.

Politike dijeljenja istraživačkih podataka i dostupnosti podataka

U okviru otvorene znanosti istraživački podaci imaju dvostruku ulogu. Priznaje se da skupovi istraživačkih podataka imaju vlastitu vrijednost, a izdavači dijamantnog otvorenog pristupa trebali bi poticati i omogućiti objavljivanje skupova podataka, njihovu ponovnu upotrebu, citiranje i priznavanje njihovih stvaratelja. Osim toga, izdavački sustav može imati velike koristi od povezivanja publikacija s podacima na kojima se temelje i njihovog stavljanja na raspolaganje urednicima, recenzentima i čitateljima, kako bi se postigla veća transparentnost i pouzdanost objavljenog znanja (Nosek i sur., 2014). U svojim politikama vezanim uz istraživačke podatke, izdavači dijamantnog otvorenog pristupa trebali bi slijediti najbolje prakse u davanju smjernica za pohranu i dijeljenje podataka, opis metapodataka, izjave o dostupnosti podataka (uključujući valjane razloge za iznimke od dijeljenja), citiranje podataka i korištenje trajnih identifikatora.

Objavljivanje i dijeljenje otvorenog istraživačkog softvera, istraživačkih protokola i metoda te negativnih znanstvenih rezultata

Otvaranje procesa stvaranja znanstvenog znanja može dovesti do veće učinkovitosti znanstvenog rada, transparentnosti i vraćanja povjerenja društva u znanost. Izdavači dijamantnog otvorenog pristupa imaju važnu ulogu u otvaranju znanstvenog procesa, jer mogu definirati politike i uvesti prakse koje potiču objavljivanje i stavljanje na raspolaganje različitih rezultata, protokola i metoda jer su relevantni za specifična znanstvena područja, epistemičke i metodološke kontekste. Kad god je to prikladno, izdavači bi trebali poticati rano dijeljenje i registraciju dizajna istraživanja te izvještavanje o negativnim rezultatima.

Otvorena recenzija

Otvorena recenzija preferirana je praksa otvorene znanosti. Cilj joj je poboljšati sustav recenziranja kroz suradnju i otvaranje cjelokupne znanstvene rasprave, a ne samo učiniti dostupnim rezultate te rasprave. Izdavači dijamantnog otvorenog pristupa razmotrit će poticanje politika otvorene recenzije koji su u skladu sa NISO Standard Terminology for Peer Review (NISO MECA Working Group and Standing Committee, 2023). Recenzentima bi trebali pružiti mogućnost: (a) potpisivanja recenzija pri čemu je identitet recenzenta vidljiv samo uredniku, autoru i ostalim recenzentima ili na način da je njihov identitet vidljiv svim čitateljima; (b) objavljivanje sažetaka recenzija ili cjelovitog sadržaja recenzijskih izvješća pri čemu identitet može ili ne mora biti vidljiv, bilo priložen uz objavljeni članak ili u otvorenom preprint repozitoriju. Takva pravila također mogu dopustiti autoru koji je zadužen za komunikaciju da se odluči za objavljivanje sažetaka recenzija ili cjelovitih sadržaja recenzijskih izvješća njihovog članka ili poglavlja. U svojim nastojanjima da uvedu otvorenu recenziju i odaberu jednu od vrsta otvorene recenzije, institucijski izdavači bi trebali pažljivo slušati istraživačke zajednice, postaviti svoje ciljeve otvorene recenzije, biti pragmatični u pristupu, planirati tehnologije i troškove, obavještavati o tom konceptu i procjenjivati njegovu uspješnost (Ross-Hellauer & Görögh, 2019).

Preprinti i pohrana u repozitorijima

Izdavači dijamantnog otvorenog pristupa trebali bi razumjeti svoju ulogu u širem ekosustavu otvorene znanstvene komunikacije, komunicirati i surađivati s drugim akterima kao što su repozitoriji, usluge za dijeljenje preprinta ili arhive podataka, te poticati, umjesto da sprečavaju slobodan protok znanja. Trebali bi prihvatiti prijave rukopisa koji su već javno dostupni kao preprinti i omogućiti pohranu bilo koje verzije objavljenog djela u otvorene repozitorije po izboru autora, prije ili nakon objave. Ako izdavač koristi CC BY licenciju i/ili ako ima politiku prema kojoj autori zadržavaju autorsko pravo, to znači da je autorima već zagarantirano pravo na pohranu i dijeljenje.

Poticaji i nagrade

Izdavači dijamantnog otvorenog pristupa trebali bi biti svjesni suvremenih pokušaja da se reformira vrednovanje istraživanja (npr. Coalition for Advancing Research Assessment (CoARA)) i omogućiti tu reformu kroz svoje politike i prakse. Trebali bi osigurati priznanja i učiniti izdavački rad urednika, recenzenata i drugih suradnika vidljivim i prepoznatljivim. Također bi trebali primijeniti standarde koji će omogućiti lakše bilježenje, praćenje, priznavanje zasluga i nagrađivanje praksi otvorene znanosti (prvenstveno kroz njihovo opisivanje kvalitetnim metapodacima i korištenjem trajnih identifikatora). Korištenje međunarodno standardiziranih sustava poput taksonomije CRediT (NISO, n.d.) za različite uloge suradnika poželjna je praksa.

Povezani članci u Skupu alata

Povezane Smjernice i Materijali za obuku

Literatura

CoARA. https://coara.eu/
DOAJ. https://doaj.org/
Labastida i Juan, I., Melinščak Zlodi, I., Proudman, V., & Treadway, J. (2023). Opening knowledge: retaining rights and open licensing in Europe. Zenodo. https://doi.org/10.5281/zenodo.8084051
NISO. (n.d.). CRediT. Taxonomy https://credit.niso.org/
NISO MECA Working Group and Standing Committee. (2023). ANSI/NISO Z39.106-2023, Standard Terminology for Peer Review. NISO. https://doi.org/10.3789/ansi.niso.z39.106-2023
Nosek, B. A. et al. (2014). ‘Guidelines for Transparency and Openness Promotion (TOP) in journal policies and practices “The TOP Guidelines” Version 1.0.1. Center for Open Science. https://osf.io/9f6gx/
Ross-Hellauer, T., & Görögh, E. (2019) Guidelines for open peer review implementation. Research Integrity and Peer Review 4(4). https://doi.org/10.1186/s41073-019-0063-9
Sherpa Romeo. https://www.sherpa.ac.uk/romeo/
UNESCO. (2021). UNESCO Recommendation on Open Science. https://doi.org/10.54677/MNMH8546

Preporuke za daljnje čitanje

Adema, J., Moore, S., & Steiner, T. (2021). Promoting and nurturing interactions with open access books: strategies for publishers and authors. (1.0). Zenodo. https://doi.org/10.5281/zenodo.5572413
Angelaki, M., Avanço, K., Clivaz, C., Giglia, E., Gingold, A., Kamatsos, P., Lebon, C., Mounier, P., Pianzola, F., Polydoratou, P., Rosinsky, C., Schirrwagen, J., Ševkušić, M., Stanić, N., & Stranac, K. (2021). OPERAS White Paper: common standards and FAIR principles. Zenodo. https://doi.org/10.5281/zenodo.5653414
Štebe, J., Bezjak, S., & Dolinar, M. (2020). Guidelines for the implementation of scientific publishing policies of research data citation in scientific publications and assuring access to primary data, used in publications (2.5). Zenodo. https://doi.org/10.5281/zenodo.4040672