Višejezičnost

/ sri, 07/03/2024 - 10:56

Sažetak

Engleski jezik dominira znanstvenim izdavaštvom, ali korištenje samo jednog jezika ima posljedice za istraživače, znanost i društvo. Višejezičnost je korištenje više jezika za diseminaciju istraživanja. To može uključivati prevođenje pojedinačnih publikacija, ali uključuje i izdavački ekosustav u kojem se objavljivanje odvija na različitim jezicima. Koraci za podršku višejezičnosti uključuju diverzifikaciju u izboru recenzenata i uredničkih odbora, prevođenje web-stranica i izvora te provedbu politika za objavljivanje na više jezika.

Tekst

Posljednjih desetljeća engleski je postao dominantan jezik u znanstvenom izdavaštvu. Međutim, korištenje samo jednog jezika za diseminaciju istraživanja daje prednost nekim znanstvenicima, dok marginalizira druge, što ima posljedice ne samo za pojedince već i za istraživanje i društvo šire. Na primjer, istraživačima koji nisu anglofoni možda će trebati više vremena za čitanje i pisanje na engleskom jeziku i mogu se suočiti s više revizija i odbijanja. To može rezultirati manjom količinom rezultata istraživanja, što bi moglo utjecati na napredovanje u karijeri (Ramírez-Castañeda, 2020.). Štoviše, kad znanstvenici i odluče objaviti na jeziku koji nije engleski, manja je vjerojatnost da će njihov rad biti indeksiran u prestižnim bazama podataka, što ga čini manje vidljivim i manje je vjerojatno da će biti citiran (Di Bitetti & Ferreras, 2017).

Istodobno, znanstvenici koji govore engleski jezik, koji dolaze uglavnom iz zapadnih kultura, imat će veću vidljivost i moć, a to bi moglo utjecati na to koji će se predmeti istraživati i koje će zajednice imati koristi od rezultata (Amano i sur., 2016). Njihova veća vidljivost i količina rezultata također mogu poboljšati mogućnosti napredovanja u karijeri za govornike engleskog jezika, poput, na primjer, prestižnih imenovanja za urednike časopisa.

Kako posljedice korištenja samo jednog jezika za diseminaciju istraživanja postaju jasnije, pokret za višejezičnost u znanstvenom izdavaštvu dobiva na zamahu (npr. Helsinška inicijativa, 2019.; UNESCO, 2021.). U tom kontekstu višejezičnost bi mogla uključivati prevođenje pojedinačnih publikacija na više jezika, ali također znači podržavanje objavljivanja na različitim jezicima čak i kad objavljena djela nisu prijevodi jedno drugoga (npr. jedan časopis ili članak može biti objavljen na finskom, a drugi na poljskom).

Izdavači u području dijamantnog otvorenog pristupa mogu pomoći podržati višejezično znanstveno izdavaštvo na razne načine:

Razvijte ili revidirajte izjave o misiji i ciljeve izdavača knjiga ili časopisa radi poboljšanja jezične raznolikosti i praćenja napretka prema tom cilju.
Prevodite web- stranice knjiga ili časopisa i druge elektroničke izvore, kao i pozive za podnošenje radova, na jezike koji nisu engleski.
Diverzificirajte recenzenate, članove uredničkog odbora i urednike da biste imali veću jezičnu pokrivenost i pitajte autore mogu li prihvatiti recenzije ili povratne informacije urednika na drugim jezicima.
Revidirajte smjernice za autore da biste pojasnili politike i prakse u vezi s višejezičnošću (npr. koji se jezici prihvaćaju za objavljivanje, jesu li prijevodi dopušteni, kako citirati djela na drugim jezicima, mogu li se ukupna ograničenja riječi za neke jezike povećati).
Pružite konkretne smjernice da biste pomogli autorima pisati na način koji optimizira njihov tekst za prevođenje.
Uvedite politike za smještaj prevedenih sažetaka, proširenih sažetaka na jednostavnom jeziku ili cjelovitih tekstova uz objavljene članke.
Stvorite vidljivu liniju ili polje na platformama za priznavanje zasluga (npr. Publons) za identificiranje prevoditelja ili višejezičnih urednika.
Ponudite jeftine licencne ugovore koji autorima dopuštaju da prevode svoje publikacije negdje drugdje ili da objavljuju prijevode prethodno objavljenih rukopisa.
Pružite ili olakšajte podršku za prevođenje uz podršku za uređivanje.
Integrirajte nove funkcionalnosti u platforme časopisa, kao što su mogućnost upravljanja višejezičnim metapodacima ili forum za olakšavanje prevođenja komunikacije među kolegama.
Podržite metrike koje omogućuju lakše i pravednije citiranje članaka ili časopisa koji nisu na engleskom.

Povezani članci u Skupu alata

Jednakost, raznolikost, uključenost i pripadnost

Povezane Smjernice i Materijali za obuku

Višejezičnost

Literatura

Amano, T., González-Varo, J.P., & Sutherland, W.J. (2016). Languages are still a major barrier to global science. PLOS Biology 14(12): e2000933. https://doi.org/10.1371/journal.pbio.2000933
Di Bitetti, M.S., & Ferreras, J.A. (2017). Publish (in English) or perish: the effect on citation rate of using languages other than English in scientific publications, Ambio 46(1): 121-127. https://doi.org/10.1007/s13280-016-0820-7 (Also available at https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5226904/)
Federation of Finnish Learned Societies, Committee for Public Information, Finnish Association for Scholarly Publishing, Universities Norway and the European Network for Research Evaluation in the Social Sciences and the Humanities. (2019). Helsinki initiative on multilingualism in scholarly communication.https://doi.org/10.6084/m9.figshare.7887059
Khelifa, R., Amano, T., & Nuñez, M.A. (2022). A solution for breaking the language barrier. Trends in Ecology & Evolution 37(2): 109-112. https://doi.org/10.1016/j.tree.2021.11.003
Ramírez-Castañeda, V. (2020). Disadvantages in preparing and publishing scientific papers caused by the dominance of the English language in science: The case of Colombian researchers in biological sciences. PLOS One 15(9): e0238372. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0238372
UNESCO (2021). UNESCO Recommendation on Open Science. https://doi.org/10.54677/MNMH8546

Preporuke za daljnje čitanje

Amano, T., Rios Rojas, C., Boum II, Y., Calvo, M., & Misra, B.B. (2021). Ten tips for overcoming language barriers in science. Nature human behaviour. 5:1119-1122. https://rdcu.be/cnZQf
Confederation of Open Access. (2023). Multilingual and Non-English content. https://coar-repositories.org/what-we-do/multilingual-and-non-english-content/
European Association of Science Editors. (2018). EASE guidelines for authors and translators of scientific articles to be published in English. European Science Editing 44(4):e1-e16. https://doi.org/10.20316/ESE.2018.44.e1
Lujano, I. (2023). Open Access Journal Toolkit. Running a journal in a local or regional language. https://www.oajournals-toolkit.org/running-a-journal/running-a-journal-in-a-local-or-regional-language
Nolde-Lopez, B., Bundus, J., Arenas-Castro, H., Román, D., Chowdhury, S., Amano, T., Berdejo-Espinola, V., & Wadgymar, S.M. (2023). Language barriers in organismal biology: what can journals do better? Integrative Organismal Biology. 5(1): obad003, https://doi.org/10.1093/iob/obad003